ZAŠTO SE MRZIMO?

Ciklus od 11 javnih tribina o mržnji, rujan 2018. - svibanj 2019.


Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust u suradnji s ORIS Kućom Arhitekture nastavlja s ciklusom od 11 različitih tematskih javnih i dijaloških tribina na kojima se istražuju svi oblici pojavnosti i sve tajne fenomena mržnje.

 

 

Osma tribina Ciklusa održana je u multimedijalnoj dvorani Oris Kuće Arhitekture, Kralja Držislava 3, Zagreb 

6. svibnja 2019. (ponedjeljak) u 19 sati
pod nazivom

DESTRUKTIVNA MRŽNJA U UNIŠTAVANJU SPOMENIKA KULTURE, SPOMENIČKE BAŠTINE, SAKRALNE BAŠTINE I CIJELIH GRADOVA
 

 

Rušenje i uništavanje kulturne i spomeničke baštine iz mržnje čin je nasilnog brisanja kulturnog i nacionalnog identiteta, iako je poznato da gotovo nigdje nema "čiste" nacionalne kulturne baštine. Na ovim prostorima destruktivna mržnja u uništavanju spomenika, posebno sakralne baštine, traje već tisućljećima, i sastavnim je dijelom kulture zla i mržnje. Na poseban način ta se mržnja iskazala u 20. i 21. stoljeću.

Koji su uzroci, dosezi i posljedice sustavnog uništavanja spomenika kulture, posebno sakralne baštine, katoličkih i pravoslavnih crkava, samostana i manastira, ratnih 90-tih, na području cijele Hrvatske, posebno u zaleđu Zadra i u Slavoniji? Koji su rezultati njihove obnove? Što se ne smije zaboraviti u suočavanju sa sudbinom sinagoga u Hrvatskoj, posebno u Zagrebu, Koprivnici, Bjelovaru, tokom Drugog svjetskog rata i kasnije? Što se događalo s vrijednim spomenicima židovske arhitekture, kulturne baštine i tradicije? Što je srušeno, što je sačuvano, a što obnovljeno od islamske arhitekture i umjetnosti u Hrvatskoj, posebno od povijesnih spomenika otomanskog doba u Slavoniji i Dalmaciji? Kako se destruktivna mržnja iskazivala u uništavanju spomenika nastalih u vrijeme socijalizma, posebno onih u spomen narodnooslobodilačke borbe? Što je preostalo nakon uništavanja brojnih spomenika i spomen obilježja antifašističke borbe? Što su donijele obnove nakon ratnih uništavanja cijelih gradova, Vukovara, Dubrovnika, Zadra, Sarajeva? Što se događa danas i doprinosi li proizvodnja spomenika nastanku, oblikovanju i širenju novog vala mržnje, govorili su istaknuti stručnjaci:
 

  • Miljenko Domijan, povjesničar umjetnosti i konzervator, dugogodišnji glavni državni konzervator i ravnatelj Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zadru

  • dr. sc. Zlatko Karač, mag. ing. arh., profesor na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

  • dr.sc. Sanja Horvatinčić, povjesničarka umjetnosti, poslijedoktorandica u Institutu za povijest umjetnosti.
     

 

Moderator tribine je bio Antonio Grgić, arhitekt i slobodni umjetnik iz Koprivnice koji u svojem djelovanju koristi urbani prostor kao umjetnički medij.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Najavljujemo i narednu javnu tribinu

 

23. rujna 2019.

 

MRŽNJA U KNJIŽEVNOSTI: POEZIJA I PROZA MRŽNJE

 

Pridružite nam se u istraživanju mržnje u različitim područjima suvremenog života hrvatskog društva.

             

Centar za promicanje tolerancije            Tel.: + 385 1 510 12 12    

i očuvanje sjećanja na holokaust            OIB 27946605963

Vojnovićeva 15, HR - 10 000 Zagreb          IBAN: HR4323600001102619257

WEB: www.centartolerancije.hr               E-mail: info@centartolerancije.hr

Join us on:

 

  • Facebook Classic
  • Twitter Centar

© 2018 by Centar za promicanje tolerancije. Proudly created with Wix.com