ZAŠTO-SE-MRZIMO_3_ciklus.jpg

ZAŠTO SE MRZIMO?

Ciklus od 11 javnih tribina o mržnji, rujan 2018. - svibanj 2019.


Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust Vas poziva na nastavak ciklusa od 11 različitih tematskih javnih i dijaloških tribina na kojima ćemo istraživati sve oblike pojavnosti i sve tajne fenomena mržnje.

Treća tribina Ciklusa održava se u dvorani 3, I. kat, CineStar Branimir centra,

Branimirova 29, Zagreb

 

28. studenoga 2018. (srijeda) u 19,15 sati

pod nazivom

 

ANATOMIJA HRVATSKO – SRPSKE MRŽNJE

 

Činjenica postojanja mržnje između Hrvata i Srba, čak i kada je mržnja između pripadnika hrvatskog i srpskog naroda politički, ideološki i populistički posredovana i obojena, paradigma je za analizu sveukupne međunacionalne mržnje na ovim prostorima. Čime su određene i uvjetovane međunacionalne mržnje na prostoru bivše Jugoslavije, je li hrvatsko - srpska mržnja povijesna, kulturološka ili socijalna kategorija, govore ugledna imena naše znanstvene i kulturne scene:

 

  • dr. sc. Ivan Čolović, antropolog, etnolog, izdavač iz Beograda, prije znanstveni savjetnik Etnografskog instituta SANU

  • prof. dr. sc. Drago Roksandić, povjesničar, umirovljeni profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu

  • doc. dr. sc. Željko Krušelj, publicist i povjesničar, profesor na Sveučilištu Sjever u Koprivnici

  • prof. dr. sc. Renato Matić, sociolog, redovni profesor na Hrvatskim studijima u Zagrebu

 

Moderatorica tribine je gospođa Jasmina Popović, komentatorica HRT-a.

 

Kao uvod i svojevrsna filmska podrška temi „Anatomiji hrvatsko - srpske mržnje”, u istoj dvorani 3, CineStara Branimir Centra, održat će se projekcija dokumentarnog filma „SRBENKA”redatelja i scenariste Nebojše Slijepčevića, produkcija „Restart”, 2018. godine, a koji će prisustvovati projekciji.


„Srbenka” je film o vršnjačkom nasilju prema djeci druge nacionalnosti u Hrvatskoj. U filmu Oliver Frljić u Rijeci postavlja kazališnu predstavu o ubojstvu djevojčice srpske nacionalnosti Aleksandre Zec, kazališna predstava postaje kolektivna psihoterapija, a 12 godišnjoj glumici Nini, koja se teško nosi sa činjenicom da je srpske nacionalnosti, čini se kao da rat nikada nije završio.

 

Početak projekcije dokumentarnog filma „Srbenka” je u 18 sati.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Govornici će se u svojim izlaganjima fokusirati na sljedeća pitanja i teme:

Dr.sc. Ivan Čolović: "Na koji način se „narcizam malih razlika“ (Freud) manifestira kad je riječ o hrvatsko-srpskim odnosima?  Koje su strategije nacionalističkog tretmana  „malih razlika“ i mitovi o nacionalnom identitetu? Govor mržnje kao vox populi? Mogu li „male razlike“ biti u službi tolerancije i otpora nasilju?" 

Prof.dr.sc. Drago Roksandić: "Formulacija naslova teme sugerira da se o mržnjama Hrvata spran Srba i Srba spram Hrvata može govoriti u modernoj i suvremenoj povijesti kao o kolektivnim fenomenima dugog trajanja na obje nacionalne strane. Da bi tome moglo biti tako, pojam „mržnje“ morao bi biti definiran na način koji bi daleko prelazio granice uobičajenih poimanja. Svaka je ljudska zajednica konfliktna, kao što može biti i solidarna pa su i odnosi među ljudima pripadnicima naroda/nacija nužno konfliktni, a mogu biti i solidarni. S druge strane, moderne nacije – da bi imale budućnost – moraju vladati prošlošću. Što je neizvjesnija budućnost nacije, veći su sporovi u vezi s prošlošću, kako intra-nacionalni, tako i inter-nacionalni. Današnje hrvatsko-srpske isključivosti i nerazumijevanja reflektiraju monumentalne razmjere isključivosti i nerazumijevanja u prošlosti, nadasve tragedija i trauma, ali i  beznadno neuspješne pokušaje da se različitim jugoslavenskim transnacionalnim formulama osigura ovladavanje  prošlošću te bilateralno i multilateralno prihvatljivo shvaćanje budućnosti. Pored toga, hrvatsko-srpske/srpsko-hrvatske mržnje reflektiraju hrvatske i srpske strahove od samih sebe u svijetu koji se sve više i neizvjesnije mijenja, kao i prividno mnogo uočljivije strahove jednih od drugih. Iako su u Drugom svjetskom ratu stvorene još uvijek neprevladane tragedije i traume na obje strane, ratovi 1991. – 1995. i 1999. - iako vođeni s mnogo manjim brojem žrtava - imale su i imaju kolektivnopsihološki mnogo teže posljedice. Agensi (re)produciranja nepovjerenja pa, ciklički i mržnje multiplicirani su proporcionalno složenosti i (ne)učinkovitosti jednog i drugog društva i još više, jedne i druge države. Oni bi mogli i drugačije djelovati, ali to će biti moguće tek nakon što postanu sposobni dugoročnije rješavati ključne razvojne probleme vlastitih nacija, društava i država. Hrvati i Srbi logikama geografskog determinizma ne mogu „pobjeći“ jedni od drugih ne samo međudržavno već i unutar granica vlastitih nacionalnih država, ali to je kako ljudska šansa, tako i, potencijalno, nacionalna paranoja."

 

Doc.dr.sc. Željko Krušelj: "Osjećaj mržnje prema nekome nije urođen ni zadan, što u hrvatsko-srpskom slučaju znači da je bit problema u povijesnom nasljeđu i specifičnim interesima oba naroda. Upravo to govori da problem ne samo da nije brzo i jednostavno rješiv, već da je puno realnije pitanje može li se on ikada biti maknut s političke scene i stranica mainstream medija. 
Opravdano strahujem da naša generacija, čak i u slučaju eventualne promjene vlasti u obje države, neće dočekati bitnu promjenu takve negativne duhovne klime. I hrvatskoj i srpskoj politici u interesu je da se stalno vraća na tragične povijesne epizode, jer time pokušava kompenzirati nemogućnost oblikovanja smislenije budućnosti. Dodatni je problem što „mrzitelji“, odnosno oni koji ih nekritički podržavaju i toleriraju, spadaju u biračko tijelo vladajućih garnitura. One se ultranacionalistima zbog nestabilnih političkih okolnosti dodvoravaju, često im pružajući i razne materijalne privilegije. 
Posljedica je toga da su hrvatski mediji preplavljeni obljetnicama stradavanja u Domovinskom ratu i iskazima nepovjerenja prema državnim institucijama, pogotovo pravosudnim, koje se na razne načine bave tim problemima, a postalo je uobičajeno da se verbalno, u posljednje vrijeme i fizički, napadaju predstavnici srpske manjine. Javnost na mržnju i ksenofobiju adekvatno ne reagira, povlačeći se pred bukačima. Srbijanska, pak, strana još uvijek živi u Drugom svjetskom ratu pa mitologizirane tvrdnje o jasenovačkog logoru tretira kao ključ i mjerilo cjelokupnog stava prema Hrvatima. Nemali dio beogradske intelektualne elite raspiruje zastrašujuću tezu da je svaka hrvatska politika od razdoblja nacionalnih integracija pa do danas u svojoj biti protusrpska, srbofobna, fašistoidna, čak i genocidno raspoložena prema srpskom narodu.
Jedina je razlika između hrvatskih i srpskih ideologa mržnje u tome što su onima prvima Srbi prioritet, dok potonjima Hrvati na čelu te morbidne rangliste dijele mjesto s Albancima, povremeno i Bošnjacima. Za obje je strane život bez mržnje nezamisliv, jer bi u normalnijim političkim okolnostima ostajali na društvenim marginama"

Prof.dr.sc. Renato Matić: "Pođemo li od teze da odnosima između država, čak i u ratnim okolnostima, ne upravlja ljubav ili mržnja, već isključivo interes onih društvenih aktera koji u rukama drže poluge moći, može li se  tada govoriti o ljubavi ili mržnji između naroda? Kaže li tko da može, je li to govor o dokazivoj društvenoj činjenici ili je riječ tek o dojmu? Ako govorimo o društvenoj činjenici, koje znanstveno utemeljeno pokriće za tu tvrdnju možemo ponuditi? Ako je pak riječ o dojmu, zanima nas tko kreira taj dojam? Tko ga održava živim i prisutnim? A posebno, tko profitira od pakiranja dojma o mržnji u formu mržnje, kao apriorne i sveprisutne društvene činjenice? I zaključno, u kojem god obliku i sadržaju, mržnja bila prisutna, koji je to najdjelotvorniji put prema njenom kraju?"

Pridružite nam se na putovanju u potrazi za tajnama mržnje.

*U garaži Branimir shopping centra posjetitelji projekcije i tribine mogu besplatno parkirati. Parkirnu karticu potrebno je samo ovjeriti na blagajni CineStara ili na automatu pri izlasku iz kino dvorane.

Fotografije s tribine pogledajte ovdje.

---------------------

 

Pokrovitelj:

Medijski pokrovitelji:

Centar za promicanje tolerancije            Tel.: + 385 1 510 12 12    

i očuvanje sjećanja na holokaust            OIB 27946605963

Vojnovićeva 15, HR - 10 000 Zagreb          IBAN: HR4323600001102619257

WEB: www.centartolerancije.hr               E-mail: info@centartolerancije.hr

Join us on:

 

  • Facebook Classic
  • Twitter Centar

© 2018 by Centar za promicanje tolerancije. Proudly created with Wix.com