ZAŠTO-SE-MRZIMO_4_ciklus_A.jpg

ZAŠTO SE MRZIMO?

Ciklus od 11 javnih tribina o mržnji, rujan 2018. - svibanj 2019.


Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust Vas poziva na nastavak ciklusa od 11 različitih tematskih javnih i dijaloških tribina na kojima ćemo istraživati sve oblike pojavnosti i sve tajne fenomena mržnje.

Četvrta tribina Ciklusa održana je u Kulturno informativnom centru (KIC),

Preradovićeva 5, Zagreb

 

19. prosinca 2018. (srijeda) u 19,00 sati

pod nazivom

 

O INDIVIDUALNOJ I GRUPNOJ MRŽNJI

- iskustva rata i mira

 

Govorili su:

  • prof. dr. Dinka Čorkalo Biruški, psihologinja, profesorica Filozofskog fakulteta u Zagrebu

  • prof. dr. Žarko Korać, psiholog, Beograd

  • prof. dr. Aleš Črnič, sociolog i kulturulog, profesor Fakultete za društvene vede u Ljubljani

 

Moderator tribine je bio pater Tvrtko Barun, voditelj Isusovačke službe za izbjeglice u jugoistočnoj Europi.

Govornici su se u svojim izlaganjima fokusirali na sljedeća pitanja i teme:

Prof. dr. Dinka Čorkalo Biruški: Brojni inozemni autori, uglavnom povjesničari, sociolozi i politolozi, tezu o „povijesnim mržnjama“ nastoje dokazati kao objašnjenje ratova na području bivše Jugoslavije. Toj se tezi, utemeljenoj najčešće na istaknutim, lako pamtljivim, ali uglavnom anegdotalnim dokazima, suprotstavljaju ne samo desetljeća zajedničkog života u višeetničkim zajednicama isprepletenima snažnim međuljudskim vezama, nego i empirijska istraživanja na različitim uzorcima. Ona, čak ni u zajednicama najsnažnije pogođenima ratom, ne pružaju dokaze o postojanju mržnje. U izlaganju ću upravo na tim primjerima, u prvom redu na primjeru Vukovara, nastojati pokazati da emocija mržnje nije empirijska činjenica čak niti nakon rata. Stoga naglašavam da je korištenje mržnje kao objašnjavajućeg faktora za rat ili za neuspjeh poslijeratne obnove ratom pogođenih zajednica društveno opasno i netočno pojednostavnjivanje vrlo složene dinamike uzroka i posljedica narušenih međuetničkih odnosa. 

Prof. dr. Žarko Korać: Društveni konflikti, posebno ozbiljni, veoma rijetko nastaju isključivo iz emotivnih razloga, oni su skoro uvijek rezultat različitih političkih ili ekonomskih interesa koji se ne mogu rješiti kompromisom. Ali zato strane u konfliktu da bi osigurale podršku, koriste emocije u propagandi i huškanju na konflikt. I to prije svega sljedeća dva mehanizma mobiliziraju ljude na akciju.
Prvi možemo definirati kao mehanizam resantimana. Nekada ranije našoj naciji (narodu, državi) učinjena je nepravda i vrijeme je da to naplatimo ili ispravimo.
Drugi bi se mogao nazvati mehanizmom preventivnog konflikta. Naš protivnik se sprema napasti, moramo preventivno djelovati da ga spriječimo.

U oba slučaja potiču se emocije straha, nesigurnosti i naročito mržnje. U mnogim slučajevima mogli bi reći da je cilj stvaranje afekta koji smanjuje moć racionalnog promišljanja realne situacije. U informatičkom vremenu u kojem živimo, dosta lako je izazvati izrazito neprijateljske osjećaje prema pripadnicima neke nacije ili društvene grupe.

Istovremeno treba voditi računa da se individualni i društveni plan ne mogu izjednačavati. Emocije straha i mržnje dovode do mnogo veće društvene kohezije gdje pojedinci koji drugačije misle imaju mnogo poteškoća da se suprotstave većini.
Još je konzervativni Gustav Le Bon upozoravao da se kako je on zvao “gomila” rukovodi u ponašanju sasvim drugim načelima nego pojedinac. Tek kasnije će Frojd i socijalna psihologija dosta detaljno objasniti zakonitosti ponašanja u grupi.

Prof. dr. Aleš Črnič: Izlaganje će predstaviti nedavni medijski događaj iz Slovenije i na tom primjeru predstaviti koncept politike straha (politics of fear), koja vodi do sveprisutne kulture straha, a iz nje se rađa masovna mržnja. Uz očite individualne i prirodne dimenzije mržnje naglasit će se nužnost šire kontekstualizacije problema mržnje, kojeg ne možemo dobro razumjeti bez šireg društvenog, tj. kulturnog, historijskog, političkog i dr. konteksta. U nastavku će se predstaviti najočitiji primjer društvene konstrukcije straha i mržnje, to je dugotrajan antagonizam prema islamu i muslimanima. I na kraju upozoriti na nužnost dekonstrukcije prevladavajućih suvremenih oblika ekskluzivističkog nacionalističkog domoljublja, koja se često poslužuju i eksplicitnog govora mržnje.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Fotografije s tribine pogledajte ovdje

Pridružite nam se u istraživanju mržnje u različitim područjima svakodnevnog života hrvatskog društva!

----------------------------------------

Najavljujemo Vam javnu tribinu u siječnju 2019. godine:

TRETMAN MRŽNJE U HRVATSKOJ I EUROPSKOJ PRAVOSUDNOJ PRAKSI

Tribina će se baviti tretmanom, pozicijom i odnosom prema kaznenim djelima počinjenim iz mržnje u praksi hrvatskog i europskog pravosuđa. Utoliko cjeloviti pravnički uvid u ovaj problem može pomoći boljem razumijevanju stanja i procesa u hrvatskom pravosuđu i hrvatskoj pravosudnoj praksi prema ovoj osjetljivoj temi koja nailazi na veliki interes u hrvatskoj javnosti. Ponekad i na nezadovoljstva i osude, pogotovo kada se taj niz kaznenih djela iz mržnje pogleda iz kuta posljedica agresije na Hrvatsku i iz kuta događanja u toku Domovinskog rata.

Za tako ozbiljnu teme i aktualni aspekt mržnje, uvodničari će biti hrvatski suci:

·       Rajko Mlinarić, sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske

·       Ileana Vinja, sutkinja Vrhovnog suda Republike Hrvatske

·       prof. dr. Ksenija Turković, sutkinja Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu

Pokrovitelj:

Medijski pokrovitelji:

Centar za promicanje tolerancije            Tel.: + 385 1 510 12 12    

i očuvanje sjećanja na holokaust            OIB 27946605963

Vojnovićeva 15, HR - 10 000 Zagreb          IBAN: HR4323600001102619257

WEB: www.centartolerancije.hr               E-mail: info@centartolerancije.hr

Join us on:

 

  • Facebook Classic
  • Twitter Centar

© 2018 by Centar za promicanje tolerancije. Proudly created with Wix.com