ZAŠTO SE MRZIMO?

Ciklus od 11 javnih tribina o mržnji, rujan 2018. - svibanj 2019.


Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust u suradnji s Muzičkom akademijom Zagreb nastavlja s ciklusom od 11 različitih tematskih javnih i dijaloških tribina na kojima se istražuju svi oblici pojavnosti i sve tajne fenomena mržnje.

 

 

Šesta tribina Ciklusa održana je u Koncertnoj dvorani Blagoje Bersa Muzičke akademije, Trg Republike Hrvatske 12, Zagreb

 

21. veljače 2019. pod nazivom 

 

              GLAZBA MRŽNJE

Pridružite nam se na putovanju u potrazi za tajnama mržnje.

 

Iako smo svjesni da je govoriti o glazbi mržnje svojevrsni oksimoron, nažalost, brojni su primjeri iz glazbene prošlosti i sadašnjosti koji svjedoče o postojanju glazbe koja je stvorena iz mržnje, koja se javno izvodi upravo iz mržnje, glazbe koja potiče i širi mržnju. Isto tako, jasno je da postoje brojni primjeri, situacije, i povijesni I suvremeni događaji u kojima je glazba zlouporabljena u svrhu i u korist određenih mrzilačkih, diskriminativnih i netolerantnih ideologijskih, političkih, kulturnih, društvenih projekata, pokreta i platformi, postajući nekad i njihov trajni zaštitni znak. Dakle, riječ je i o glazbi koja je manipulacijom postala glazba mržnje prema drugima i drugačijima. Riječ je i o glazbi koja je nekada poticala na mržnju, ali se društveni kontekst promijenio, pa je ostala samo glazba, čiju smo prošlost zaboravili, možda i oprostili. Govor o glazbi mržnje je potreban i radi novih glazbenih upozorenja koja će moguće spriječiti ponavljanje i ponovni uzlet glazbe mržnje. Što je glazba mržnje izražena kroz sve glazbene pravce od klasike i opere, preko jazza i popularne glazbe, do rocka, folka, rapa i hip hopa, kako je nastala, tko ju je stvorio, tko je i zašto izvodi, govorili su gosti tribine, čiji je život profesionalno vezan uz glazbu:

  • Mladen Tarbuk, dirigent i skladatelj, profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu

  • dr. sc. Mojca Piškor, etnomuzikologinja, docentica na Muzičkoj akademiji u Zagrebu

  • Aleksandar Saša Antić, skladatelj i član grupe TBF iz Splita

  • Mile Kekin, glazbenik i pjevač grupe Hladno pivo iz Zagreba

"Jedan od uvriježenih narativa o glazbi opisuje je kao univerzalni jezik čovječanstva koji "spaja" i "pomiruje". Onkraj tog narativa kontinuirano pulsira duga i nerijetko zanemarena povijest glazbe koja kao pasivna pozadina, puka refleksija i/ili neizostavni sustvaratelj participira u kompleksnoj kulturi mržnje. Pristajanje uz ideju prema kojoj u glazbi nema ničeg doli "glazbe same" nudi, dakako, "elegantan" izlaz, no brojna poglavlja recentnih (etno)muzikoloških studija koje problematiziraju neksuse glazbe, nasilja, diskriminacije, torture i konflikta ukazuju kako o sintagmi "glazba mržnje" (više) ne možemo razmišljati kao o oksimoronu. Tragajući za odgovorima na pitanja o tome kako zvuči mržnja, kako je čujemo i kako slušamo; u kojim je aspektima glazbe ona locirana; u kojim smo je glazbama skloni čuti i tražiti, a u kojima pretpostavljamo njezino odsustvo; što uglazbljenu mržnju čini drukčijom od izgovorene i može li se ona uopće "komponirati" i, na koncu, što nam je činiti s "glazbom mržnje" – širimo prostor refleksije o mjestu mržnje u umjetničkim praksama i procesima, dok istodobno pridonosimo razumijevanju onoga što glazba jest – sviđalo nam se to ili ne." 

Mojca Piškor

 

 

"Glazba sama po sebi ne može izazivati nikakve emocije, pa tako ni mržnju. Međutim, stavljena u odgovarajući kontekst, može izazvati vrlo jake emocije. Stavljanje glazbe u određeni kontekst se događa prije svega sinergijom glazbe i teksta, potom njezinim upornim pojavljivanjem u okviru određene ideologije, te asocijativnim putem. U ovom posljednjem slučaju slušatelj se glazbom podsjeća na neke okolnosti i doživljaje u kojima se ta glazba pojavljivala u određenom kontekstu. Moja kompozicija Eschendorf na različite načine pokušava izazvati emocije vezane za koncentracijski logor: proganjanje, klaustrofobiju, neizvjesnost i agresiju. "

Mladen Tarbuk

"Pokušat ću objasniti svoj stav o mržnji u glazbi, zašto smatram da popularna glazba ne treba bježati od aktualnih tema, niti od bilo kojih tema, malo ću pričati o svojim tekstovima od kojih su neki digli dosta prašine zadnjih godina. Osim toga ću reći nešto i o manipulaciji te o snazi popularne glazbe. Upozoravam da ću iznositi svoje subjektivno mišljenje te iskustva koja sam stekao vozeći se tridesetak godina uzduž i poprijeko naše lijepe regije, pa i malo dalje. Veselim se druženju s publikom,  kolegama glazbenicima te s glazbenim teoretičarima."

Mile Kekin

"Mržnju shvaćamo kao motiv za agresiju i nasilje bilo fizičko ili psihičko i ona je često hladan i za one koji mrze racionalan konstrukt koji se tvrdo opire protuargumentima. U određenim okolnostima, hraneći se političkim populizmom i društvenim komformizmom, mržnja može postati dovoljno društveno prihvaćena da u svoj pogon želi upregnuti sve elemente kulture pa tako i glazbu. Tu se radi o iracionalnim kategorijama koje nemaju veze sa konkretnim sadržajima već su na razini simbolike i interpretacije. Inače, elemente mržnje u glazbi možemo pronaći isključivo u tekstu, nekad direktno nekad prikriveno i takva glazba u pravilu nalazi publiku u uskim krugovima mrzitelja. 

U američkom hip hop-u bijes i agresija u tekstu su najčešće usmjereni na policiju i vladu ali to treba promatrati kao afekt i odgovor na rasizam koji je sastavni dio povijesti SAD-a od njenih samih početaka a od strane rasista se u pravilu racionalizira kvaziznanstveno i opravdava biblijskim citatima. S druge strane mizoginija u hip hop glazbi a koja se, što treba dodati, najviše i kritizira u hip hop glazbi je fenomen koji treba promatrati isključivo u kontekstu specifične afro-američke kulture."

Aleksandar Saša Antić

Tribinu je moderirao Dubravko Jagatić, glazbeni kritičar i novinar.

 

Na javnoj tribini se nije samo govorilo o glazbi mržnje, nego su glazbene ilustracije glazbe mržnje, glazbe o mržnji i glazbe protiv glazbe mržnje, nastupali naši ugledni izvođači:

 

Mate Matišić, skladatelj i dramski pisac, Kvartet Tuba XL, Mile Kekin, Ljubomir Puškarić, bariton, prvak Opere HNK u Zagrebu, Le Zbor, TBF i Sedam saksofona Muzičke akademije.

Fotografije s tribine pogledajte ovdje. 

                                    

 

Najavljujemo i narednu tribinu u ožujku 2019. godine.

 

27. ožujka 2019. godine: MRŽNJA I LIKOVNI IZRAZ (Mržnja u slikarstvu, kiparstvu, karikaturi i dizajnu)

 

Pridružite nam se u istraživanju mržnje u različitim područjima svakodnevnog života hrvatskog društva!

             

Centar za promicanje tolerancije            Tel.: + 385 1 510 12 12    

i očuvanje sjećanja na holokaust            OIB 27946605963

Vojnovićeva 15, HR - 10 000 Zagreb          IBAN: HR4323600001102619257

WEB: www.centartolerancije.hr               E-mail: info@centartolerancije.hr

Join us on:

 

  • Facebook Classic
  • Twitter Centar

© 2018 by Centar za promicanje tolerancije. Proudly created with Wix.com