ZAŠTO SE MRZIMO?
 

Ciklus od 11 javnih tribina o mržnji, rujan 2018. - svibanj 2019.


Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust Vas poziva na početak ciklusa od 11 različitih tematskih javnih i dijaloških tribina na kojima ćemo istraživati sve oblike pojavnosti i sve tajne fenomena mržnje.


Na prvoj tribini u Knjiżnica i Čitaonica Bogdana Ogrizovića, (Preradovićeva 5)

26. rujna 2018. (srijeda) u 19,30 sati
pod nazivom


POSTOJI LI GEN MRŽNJE?

govore naši najugledniji istraživači ljudskog mozga:

akademik dr.sc. IVICA KOSTOVIĆ, profesor emeritus, osnivač i dugogodišnji ravnatelj Hrvatskog instituta za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta u Zagrebu

 

* Neurobiološke osnove socijalnog i emocionalnog ponašanja koje se mogu analizirati metodama slikovnog prikaza mozga

* Funkcije emocionalnog, socijalnog i kognitivnog mozga

* Amigdala i frontalni mozak, te uloga frontalnog mozga u prosocijalnom ponašanju ( frontalni mozak i uloga okoline i edukacije)

* Naslijeđeni dio, potreba borbe za opstankom, osjećaj ugroze i potreba za reprodukcijom preko izravne veze sa prosocijalnim mozgom        se prenose na amigdalu

* Uloga OKSITOCINA, hormona stražnjeg režnja mozga, zaduženog između ostalog za porod i dojenje, u procesu stvaranja povezanosti i     empatije

* genetski utjecaj hormona na glasovanje i politički izbor

 


prof.dr. sc. MARIO VUKŠIĆ, voditelj Laboratorija za neurohistologiju i neuroanatomiju Hrvatskog instituta za istraživanje mozga i voditelj jedinog doktorskog studija iz neuro znanosti u Hrvatskoj
 

Neurobiološka podloga emocija

Iako emocije obogaćuju naš život, utječu na donošenje ključnih životnih odluka te predstavljaju moćni sustav koji nam omogućava brzu procjenu trenutne situacije, kao i reakciju na nju, teško ih je zapravo definirati. Svi ste zasigurno iskusili sljedeće; za nekoliko trenutaka počinje vam važan ispit, osjećate se napeto, ukočeno sjedite preko puta ispitivača, srce vam lupa, dlanovi vam se znoje, pokušavate govoriti drhtavim glasom, a po vašem držanju tijela i izrazu lica i slučajni namjernik bi odmah primijetio da ste preplavljeni osjećajem straha. Zašto osjećate strah?

Brojne strukture mozga uključene su u obradi osjeta straha, kao i u različitim drugim emocijama;  tuge, radosti, mržnje, bijesa, a one najvećim dijelom pripadaju tzv. limbičkom sustavu. Zahvaljujući velikom napretku neuroznanosti u proteklih nekoliko desetljeća uspjelo se objasniti neka od moždanih mehanizama koji leže u podlozi emocionalnih reakcija, utjecaj genetskih i okolišnih čimbenika na njih, a sve je to utrlo put razvitku novih terapeutskih postupaka koji bi se mogli koristiti za liječenje poremećaja emocionalnih reakcija u nekim bolestima.

 


doc. dr. sc. ŠPIRO JANOVIĆ, specijalista psihijatar, pročelnik Zavoda za hitna stanja, krizna stanja i psihotraumatologiju Klinike za psihijatriju KBC Zagreb

Psihologija mržnje

Na osobnom nivou mržnja je odraz karaktera, ali na socijalnom, društvenom nivou predstavlja kulturu.

Agresija koja je ujedno najuočljivija manifestacija mržnje, u normalnim uvjetima predstavlja odgovor na doživljaj ugroženosti i neophodna za preživljavanje svih živih bića, ali kada se javlja bez provokacije u vidu mržnje, bijesa, kaosa i zla predstavlja osobinu koja je jedinstvena za čovjeka.

 

Mržnja kod pojedinca ima tri osnovne komponente: percepciju ili spoznaju da je ona prisutna, prisutan osjećaj intenzivnog nezadovoljstva i akciju kao provođenje agresivnih impulsa u djelo. Treba razlikovati pohlepu, zavist i ljubomoru kao elemente mržnje. Pohlepu za dobrim i vrijednim što drugi posjeduju, zavist koja ne predstavlja želju za posjedovanjem već želju da drugi ne posjeduju i ljubomoru koja je vezana za interpersonalne odnose i rivalitet.

 

Pri tome važnu ulogu ima narcizam koji uvijek ima dio mržnje prema samome sebi zbog prepoznavanja neželjenog realiteta kada se usporedimo sa drugom, boljem osobom i koji koristi dva mehanizma kompenzaciju kroz uvećanje vlastitog selfa ili zavist koja umanjuje drugoga. Ono što ljudi mrze u drugima su stvari koje se boje u sebi. Ovaj kompenzatorni mehanizam javlja se u rano formativno doba kada doživljavamo da nas "loše" u nama stavlja u opasnost da budemo odbačeni i sami. Sudjelovanje u grupi, stvara osjećaja veze koji ispunjava prazninu i umanjuje strah i tjeskobu radi nepostojanje razvijenog vlastitog identiteta. Mržnju potiču dvije ključne emocije ljubav i agresija: ljubav prema grupi sa kojom se čovjek identificira i koju preferira, a agresija prema grupi koja se smatra različitim, opasnom i prijetećom. U takvoj situaciji grupna mržnja prema drugima može stvara osjećaj moći pri čemu se napadajući druge privremeno oslobađamo od unutarnje nesigurnosti i patnje.

 

Da bi prestali mrziti druge prvo moramo naučiti živjeti sa sobom i prestati mrziti sebe. Tek tada možemo razviti dostatnu empatiju i suosjećanje za druge ljude.

Mržnja se uči od najranije mladosti kao maladaptivni psihološki mehanizam obrane. Nepobitno je da smo svi rođeni sa sposobnošću za agresiju i mržnju, ali i sa sposobnošću za suosjećanje. Što će prevladati predstavlja u jednom dijelu i svjestan odabir pojedinca, obitelji, zajednica i kulture općenito.



Pridružite nam se na putovanju u potrazi za tajnama mržnje!

---


Najavljujemo Vam i dvije naredne javne tribine:

24. listopada 2018.: RELIGIJSKE PREDRASUDE KAO POTICAJ MRŽNJI
Govore:
Mate Uzinić - dubrovački biskup, predsjednik Vijeća HBK za Život i obitelj
Porfirije Perić - mitropolit zagrebačko-ljubljanski Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj,
dr. Aziz efendija Hasanović - muftija, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj
Luciano Moše Prelević - rabin, Židovska općina Zagreb

28. studenoga 2018.: ANATOMIJA HRVATSKO - SRPSKE MRŽNJE
Govore:
dr. sc. Ivan Čolović - profesor emeritus, Filozofski fakultet u Beogradu, antropolog
prof. dr. Drago Roksandić - profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu, povjesničar
dr. sc. Željko Krušelj - profesor na Sveučilištu Sjever, Koprivnica, povjesničar i publicist
dr. sc. Renato Matić - profesor na Hrvatskim studijima, sociolog



Pridružite nam se u istraživanju mržnje u različitim područjima svakodnevnog života hrvatskog društva!

Pokrovitelj:

Medijski pokrovitelji:

Centar za promicanje tolerancije            Tel.: + 385 1 510 12 12    

i očuvanje sjećanja na holokaust            OIB 27946605963

Vojnovićeva 15, HR - 10 000 Zagreb          IBAN: HR4323600001102619257

WEB: www.centartolerancije.hr               E-mail: info@centartolerancije.hr

Join us on:

 

  • Facebook Classic
  • Twitter Centar

© 2018 by Centar za promicanje tolerancije. Proudly created with Wix.com